Manija kraft piva zahvatila je i naše tržište. Stilovi piva su se utrostručili.
Kako se onda snaći? Tu smo da vam pomognemo.
Piva se dele na dva osnovna stila, a to su: lager i ejl. Međutim, ova dva osnovna stila se dele na mnoge druge.
- Ale piva predstavljaju drevni tip piva koji je verovatno star čak 11500 godina! Lageri su relativno nova piva stara „samo“ nekoliko stotina godina.
- Ale piva se fermentišu na relativno visokim temperaturama kraće vreme, dok lageri stoje dugo na hladnoj temperaturi
- Ale piva imaju gornju fermentaciju (kvasac pluta u pivu za vreme fermentacije), dok lageri imaju donju fermentaciju (kvasac potone na dno piva za vreme fermentacije)
- Ale piva imaju puniji ukus, aromu slada, začina ili voća, obično su tamnija i dolaze u puno vrsta. Lageri su piva koje najčešće piješ i koja su osvežavajuća, laka i predstavljaju najpopularnija piva na svetu.
Ovo je mini vodič. Takođe, ovo su i osnovne razlike u stilovima i podstilovima piva.
Pilsner
Nastao je 1842. u gradu Pilsen.
Pojavio se kao odgovor na pivo lošeg kvaliteta.
Lokalni pivar Josef Groll popravio je stvar i tako je nastao pilsner.
Karakteriše ga zlatna boja, i lagan i oštar ukus.
Pale ale
Karakteristike pale ale piva variraju i zavise od države do države.
Generalno, pale ale ima jak i hmeljast ukus. Boja mu je žućkasta.
Sadrži oko 5% alkohola.
India pale ale
India pale ale – IPA datira od 1700. godine kada su britanske pivare počele da dodaju više hmelja u pivo da bi produžilli njegov životni vek na putu ka Indiji.
Otuda i naziv India pale ale.
IPA sadrži više alkohola. Ovo pivo je lepe gorčine.
U njemu se oseti pojačani ukus hmelja.
Weissbier
Za njega se zna od srednjeg veka.
Hefeweizen je lagano zahmeljeno pivo.
Za razliku od lagera, hefeweizen ima mutnu zlatnu boju i nefiltrirano je, pomalo voćnog i kiselog ukusa, možemo reći da asocira na bananu. Stout i porter Stout i porter postoje od 18. veka. Nastali su u centralnom Londonu.
Stout i porter su dva različita stila.
Stout je tamniji i gušći od portera. Kremaste je strukture i jakog ukusa.
Kod ovih stilova se uglavnom osete note čokolade, kafe i dima. Bock Bock se pravi od 14. veka.
Monasi su ga kuvali za Božić i Uskrs.
Bock (u prevodu sa nemačkog – „jarac“) je lager sa većim sadržajem alkohola. U pitanju je pivo tamnije boje sa ukusom slada i karamela. Može biti lakši i hmeljastiji (maibock iliti helles bock), jači i puniji slada (doppelbock) ili veoma zajeban kao eisbock koji se dobija smrzavanjem i uklanjanjem leda kako bi dobio na jačini. Belgijsko pivo Stil koji se naziva Belgijsko pivo – intenzivnog je i kompleksnog ukusa.
Belgijski stil piva je relativno neutralan i nije ni gorak, a ni zahmeljen.
Pravi se mešavinom ječma i pšenice.
Tokom fermentacije dodaje se voće, koje mu daje specifičan ukus. Voćna piva Ne, pri tom ne mislimo na prevarantske radlere. Većina piva spada u ale piva, ali ne nose i ale karakteristike.
Da bi arome voća mogle da se „probiju“, ukus slada nije dominantan i ova piva najčešće imaju blagu gorčinu. Trapist piva Ukoliko si pročitao naš tekst o banjalučkim trapistima, jasno ti je zbog čega nam je toliko žao što se kod nas više ne proizvode ova belgijska manastirska piva.Trenutno na svetu postoji samo deset manastira koji prave i prodaju autentična trapist piva: šest u Belgiji, dva u Holandiji, jedan u Austriji i jedan u Americi. Ova piva odlikuje jačina piva, tamna boja i bogat i kompleksan ukus na koji utiče kvasac.